Учитавајући гиф

BIOGRAFSKI LEKSIKON


  • OBRADOVIĆ Ranko
Obradović Ranko

OBRADOVIĆ Ranko (1869-1942), trgovac, bankar i narodni poslanik.

Rođen je 12. februara 1869. godine u imućnoj seoskoj porodici u Okruglici. Živeo je na svom imanju u Okruglici i u Trsteniku, gde je bio istaknuti trgovac, rentijer i bankar. Bio je predsednik opštine u Veluću i omiljeni narodni poslanik u Skupštini Kraljevine Jugoslavije i njen sekretar.

Na izborima od 1. aprila 1912. godine, kao član Starih radikala, izabran je za narodnog poslanika Skupštine Kraljevine Srbije iz Okruga kruševačkog. Na redovnom zasedanju Narodne skupštine od 1. oktobra 1913. do 19. juna 1914. godine u Beogradu bio jedan od sekretara Skupštine. U tom sazivu predsednik Narodne skupštine je bio Andra Nikolić, a potpredsednici dr Stanojlo Vukčević, njegov zemljak iz Jasikovice, i Đoka Bračinac. Na vanrednom zasedanju Skupštine od 14. jula 1914. do oktobra 1915. godine u Nišu, sa istim predsednikom i potpredsednicima, Ranko Obradović je, takođe, bio jedan od sekretara.

Narodna skupština Kraljevine Srbije na Krfu od 28. avgusta do 9. oktobra 1916. godine Radila je pod presedništvom Andre Nikolića. Potpredsednici su bili Milovan Lazarević i Đoka Bračanac. Sekretari su bili: Velimir Vukićević, Pera Jovanović, Marinko Stanojević, Rajko Gavrilović, Ranko Obradović, Andra Protić, Nikola Mitić i Pavle Bulić. I na zasedanju od 12. februara do 14. aprila 1918. godine Ranko Obradović iz Trstenika je bio jedan od sekretara.

On je bio i prvi posleratni narodni poslanik za Srez trstenički. Mandat mu je trajao do novembra 1920. godine.

Ranko Obradović je pripadao vođstvu Narodne radikalne stranke sreza trsteničkog, ali je za vreme predizbornih previranja, a posebno posle 1929. godine menjao stranke.

Bio je akcionar Zemljoradničke štedionice (1924) i Prometne banke (1928) u Trsteniku, za koju je sa sinom Vukosavom u tadašnjoj uluci Cara Lazara sagradio modernu zgradu. Bio je član mesnog odbora Aero-kluba u Trsteniku (1927).

Nosilac je ordena Svetog Save V reda.

Sa suprugom Katarinom (1867-1942), rođenom Džopalić, imao je sina Vukosava (1892), koji ga je nasledio u trgovini i vinarstvu, i četiri ćerke.

Vukosav-Vule je sa suprugom Dušankom Malićanin imao ćerku Ljubisavku, udatu za prof. Ljubivoja Bajića iz Medveđe, sina Miroslava-Miku, nastavnika, Ranku, udatu za Mijuška Miljića, Veru, udatu za učitelja Milutina-Tilu Bajića iz Medveđe, i Olgu, udatu za Slobodana Andrejića iz Aleksandrovca.

Ranko Obradović je umro 15. februara 1942. godine u Okruglici, gde je i sahranjen na seoskom groblju.

FOTOGRAFIJE


Ranko Obradović, Solun,  25. februar 1917.
Vukosav Obradović, Solun, 25. februar 1917.
Vlada i narodni poslanici na Krfu 1916-1918.
S leva u desno, I red: Voja Krstić, preds. fin. odbora, Milan Matić, preds. odb. za molbe, Ranko Obradović, preds. okr. skupštine, Marko Novaković, načelnik okr., Miloš Civić, p. preds. okr. skupštine, Ljubisav Kitanović, preds. okr. odbora, Dimitrije Popadić, poslanik; II red: Stanojlo Popović, čl. odbora za molbe, Drag. Sekulić, sekretar okr. skup., Vasa D. Popović, inženjer, Nikodije Milovanović, čl. užeg odbora, Vlajko Bogojević, sekr. okr. skupšt., Draž Čović, čl. odbora za molbe, Aleksa T. Negotinac, sekr. odbora, Vučeta Arsić, čl. fin. odbora, Svetozar Stanisavljević, čl. užeg odbora
Ranko i Katarina Obradović
Grobni Spomenik